Dobrinj

Nemoguće je ijednu priču o prošlosti Dobrinjskoga započeti bez polazišne točke tih priča- bez Dobrinja.

Ne samo zato što je Dobrinj vjekovno administrativno, vjersko i kulturno središte dobrinjskog kraja, već i zato što pisana povijest počinje upravo spomenom Dobrinja. Listina slavnog Dragoslava iz 1100. godine, jedan od najvažnijih hrvatskih glagoljskih dokumenata, nastao je „..pred Dobrinjem, poli crikve svetoga Vida…“. U tom dokumentu spominju se općina („komun“) i župa Dobrinj, te župna crkva svetog Stjepana.

Saznaj više o Dobrinju

Šilo

Iako je postankom jedno od (naj)mlađih naselja općine Dobrinj, iako ne raspolaže hotelskim kapacitetima, Šilo ponosno nosi perjanicu dobrinjskog turizma.

Osim najdužom tradicijom turizma na ovim prostorima, turističko središte Dobrinjskoga značajno je i u širim, povijesnim razmjerima. Početkom 1905. godine u Šilu je osnovano "Krčko parobrodarsko društvo", prvo takvo društvo na otoku Krku. Društvo je ubrzo kupilo parobrod "Dinko Vitezić“, koji je prvog dana lipnja 1905. zaplovio je prema Crikvenici i tako označio službeni početak linije Šilo - Vrbnik - Crikvenica. 12. travnja 1959. godine iz Šila je zaplovio trajekt „Bodulka“, prvi trajekt na ovome dijelu Jadrana, kojim je otvorena prva trajektna linija Šilo – Crikvenica.

Saznaj više o Šilu

Uvala Soline

Otkako je posljednjih godina ljekovitost mulja (blata) s plaže Meline službenu potvrdu dobila kroz konkretne primjere , Uvala Soline postaje sve atraktivnija ljetna destinacija.

Uz već spomenuto naselje Meline, Uvalu čine Soline, Čižići i Klimno. Nazivi mjesta u ovoj Uvali dijelom su određeni njihovim prirodnim značajem (Meline su u antičko doba bile središte za izvoz pijeska, a nešto kasnije poznate po tvornici opeke, a krčki knezovi Frankopani u Solinama su imali nadaleko poznate solane); brodograditeljsko središte Klimno dobilo je naziv prema crkvici svetog Klementa, dok je porijeklo naziva Čižići još uvijek nedefinirano.

Saznaj više o uvali Soline

Zaobalje

Zaobalje je naziv za naselja Dobrinjskoga, koje geografski ne dotiču more, ali su se –posebice u novije vrijeme-orijentirale na turizam.

Rastom zainteresiranosti za tzv. „seoski turizam“, raste i potražnja smještaja u zaobalju-daleko od ljetne vreve a opet nadohvat ljetnim radostima i morskim aktivnostima. Osim što garantira mir i odmor od vreve, zaobalje svoje turiste dočekuje i zanimljivim reliktima prošlosti, kao što su „gumna“, „mošune“ (štaja za ovce i koze), sveprisutne „grumače“/“gromače“ (suhozidi), „štirne“ (kamene cisterne za vodu), te brojni drugi detalji koji evociraju prošlost. Boravak u zaobalju na neki je način stoga i prava mala lekcija iz lokalne povijesti !

Saznaj više o zaobalju